Kratki telefonski konsult služi za kratko upoznavanje i odluku da li idemo dalje sa kontaktom i besplatan je.
Poslije prvog kontakta prelazimo na fazu dijagnostike i utvrđivanja problema/pozadine/jakih strana (assessment ili intake).
U tretmanu se uvijek traži balans između s jedne strane smanjenja problema i simptoma i s druge strane razvoja psiholoških vještina, kvaliteta i jakih strana osobe.
Vrste terapijskog tretmana se mogu ovako podijeliti (premda je u većini tretmana određena isprepletanost dole navedenih grupa logična):

Psihoterapija je psihološka metoda liječenja psihičkih poremećaja, koja se na osnovi indikacije primjenjuje planski i s određenim terapijskim ciljem. Priroda problema pogodnih za psihoterapiju su često način ponašanja, mišljenja, osjećanja i odnosa sa drugima u koje osoba stalno “automatski” ulijeće (paterns, oude patronen). Da bi se te automatske reakcije prekinule često je potrbeno ići u prošlost (onako kakva je ta prošlost sada za nas), kako bi se stvari pospremile (“verwerking”) i da bi se na taj način otvorio prostor za nove misli, ponašanje, osjećanja. “Pospremanje” je tek pola posla. Koristim se sljedećim metodama psihoterapije:

Kognitivno-bihejvioralna terapija (Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koji naglašava važnost uloge misli/razmišljanja u onome šta osjećamo i kako se ponašamo. Zbog toga je, ukoliko doživljavamo osjećanja koja ne želimo ili se ponašamo na način koji ne želimo, važno identifikovati šta mislimo o sebi, drugima i svijetu. Smatra se da su misli te koje uzrokuju emocije i određuju kako se ponašamo. U terapiji se uči kako misli preispitati i zamijeniti ih za drugačije, više realne. Ta promjena misli će uticati i na to kako se osjećamo i kako se ponašamo.

Šema terapija (schematherapy) je integrativna psihoterapija 21 vijeka potekla iz kognitivne terapije, gestalt terapije i attachement teorija. Primjenjuje se kod težih problema u odnosu sa drugim ljudima i problemima u kojima strahovi i depresija se stalno vraćaju. Šema terapija takođe polazi od mišljenja koje imamo o sebi samima, drugima i svijetu međutim radi sa čvrsto isprepletanim patronama mišljenja-emocija-ponašanja (modi) koje obično datiraju od djetinjstva. Primjeri takvih patrona su: postoje veoma uopštena ubjedenja o samom sebi, drugima ili svijetu, npr: “nikad neće biti bolje”, “poludiću od straha”, “ljudima nikad nije vjerovati”, “niko me ne razumije”, itd. Takve misli obično izazivaju osjećanja straha, potištenosti, tuge i dovode do toga da se osoba povlači u sebe, izbjegava kontakt, sumnjičavo se postavlja prema drugima. Drugi ljudi reaguju na to povučeno ili sumnjičavo ponašanje, što ponovno “potvrđuje” crne misli – “vidiš da me niko ne razumije”, “ljudima nije vjerovati” itd. Cilj šema terapije je pružiti mogućnosti za razvoj ličnosti tamo gdje je taj razvoj bio onemogućen i ove šeme prekinuti i razviti druge, realističnije i optimalnije za osobu. Držanje šema terapeuta je lično, privrženo, direktno i konfrontativno.

EMDR je jedna od najnovijih i jedna od najčešće korišćenih i najefikasnijih metoda za ublažavanje negativnih posljedica teških, traumatskih događaja. Osoba se fokusira na najteži aspekt lošeg (traumatskog) sjećanja i istovremeno očima prati prste terapeuta ili zvukove. Rezultat je da uzurpirajuća sjećanja gube na oštrini i emotivnom bolu i da se “pospreme” u prošlost, tako da se otvara prostor za druge stvari u svakodnevnom životu i budućnosti. EMDR pokazuje u zadnje vrijeme efikasnost i kod drugih problema kao što su strahovi (fobije), lošeg mišljenja o samom sebi (često kao posljedica loših iskustava) itd.

Mindfulness predstavlja niz meditativnih tehnika kojima se razvijaju svjesnost, koncentracija, mirnoća i uvid. U individualnoj psihoterapiji se koristi u tretmanu hronične depresije, poremećaja ličnosti, straha i stresa i uopsteno kao tehnika za reguliranje emocija.

Sistemska (ili bračna i porodična terapija) se bavi odnosima dvije ili više osoba a ne pojedincima u cilju uspostavljanja boljeg razumijevanja, komunikacije ili međusobnih pozicija. I u cilju podsticaja pozitivnih emocija kao npr: ljubav, razumijevanje, poštovanje, ponos, opuštenost, zahvalnost u vezama. Sistemsku terapiju obično prate dvoje ili više ljudi, međutim i pojedinac može pratiti sistemsku terapiju. U tom slučaju je onaj drugi imaginarno prisutan.

Coaching ili savjetovanje je za osobe sa ciljem daljeg razvoja, motiviranja ka postizanju ciljeva, učenja kako izlaziti na kraj sa stresnim situacijama ili sa zahtjevima na poslu i kući. Posebni vidovi coachinga su coaching vezan za posao i coaching za migrante.